Splitsko-dalmatinska županija smještena je u srednjoj Dalmaciji i obuhvaća obalni pojas Jadranskog mora, niz otoka te prostrano zaleđe Dalmatinske zagore. Prostorno je jedna od najvećih i najraznolikijih županija u Hrvatskoj. Administrativno središte je Split, drugi najveći grad u državi i ključno urbano, prometno i gospodarsko središte južne Hrvatske. Obalni dio županije karakterizira razvedena obala s gradovima poput Splita, Trogira, Omiša i Makarske te niz manjih turističkih mjesta. Otočni prostor obuhvaća Brač, Hvar, Vis, Šoltu i dio drugih otoka, s naseljima koja imaju izraženu pomorsku i turističku funkciju. U zaleđu se nalaze gradovi poput Sinja, Trilja, Imotskog i Vrgorca, s naglašenim ruralnim i poljoprivrednim obilježjima. Gospodarstvo županije temelji se na turizmu, pomorstvu, trgovini, uslugama i industriji. Split je važno prometno čvorište s međunarodnom lukom, željezničkim i cestovnim vezama te zračnom lukom u Kaštelima. U unutrašnjem dijelu županije važnu ulogu imaju poljoprivreda, stočarstvo i lokalne poduzetničke aktivnosti. Županija povezuje urbano obalno područje, otočne zajednice i prostrano zaleđe s planinskim i krškim obilježjima. Interaktivna karta Splitsko-dalmatinske županije omogućuje pregled svih gradova, općina, naselja, otoka, prometnih pravaca i prirodnih cjelina unutar ovog dijela Dalmacije.
Najveći gradovi u županiji
Split – administrativno i gospodarsko središte županije s razvijenom lukom i urbanom infrastrukturom.
Solin – grad u zaleđu Splita s industrijskom i povijesnom ulogom.
Omiš – obalni grad na ušću Cetine s turističkim i prometnim značajem.
Makarska – turističko središte Makarskog primorja.
Sinj – grad u Dalmatinskoj zagori s administrativnom i kulturnom funkcijom.
Trogir – povijesni grad na obali s razvijenom turističkom infrastrukturom.
Imotski – grad u unutrašnjem dijelu županije s izraženim regionalnim značajem.
Vrgorac – grad u južnom zaleđu s poljoprivrednim i prometnim obilježjima.
Trilj – grad uz rijeku Cetinu s lokalnom upravnom ulogom.